Spojka ili stoper? |
|
Književnik B. Timofeev u knjizi "Govorimo li dobro?" naziva očito, premda vrlo staro, iskrivljenje dobro poznate fraze: "Dobio sam poput pilića u juhi od kupusa." „U pravilu ne kuhaju juhu od kupusa od pilića", piše Timofeev. „Gdje je onda pijetao završio (kokoši - u starom imenu)?" Sve je u iskrivljavanju stare narodne poslovice: "Ušao sam u OSHIP kao kokoši". Ovaj se izraz ne može naći ni u jednom od objašnjavajućih i frazeoloških rječnika. Rječnici MI Mikhelsona i DN Ushakova, 4-tomni i 17-tomni rječnici koje je objavila Akademija znanosti daju samo izreku da je dobio poput piletine u juhi od kupusa, odnosno u neočekivanoj nevolji, u neugodnoj situaciji. M.I.Mikhelson kao ilustraciju navodi odlomak iz priče V.I.Dahla: “Ne znate gdje ćete izgubiti. Hodao je, hodao i naletio na vlastitu nesreću i udario poput pilića u juhi od kupusa: Čerkezi su ga uzeli živim rukama - trčao je prema lovcu i zvijeri, a i sam im je dotrčao.. Trganje, nastalo na temelju lažne etimologije (samo je čupanje ili čupanje moglo ispasti iz "čupanja"), spremno je kao da će istisnuti juhu od kupusa izvorno iz izreke. U međuvremenu je moguća pouzdanija interpretacija podrijetla ovog izraza. Činjenica je da se prije piletine zvala ne samo muška perad, već i pijetao bilo koje divljači (na primjer tetrijeb). U brojnim izrazima uhvaćen sam poput lisice u zamku, poput lješnjaka u zamci, itd., U šali i ironično zvučalo je kao piletina u juhi od kupusa (o tetrijebu). Štoviše, posljednji izraz mogao bi imati doslovni izvor i također povezan s zamkom. U stara vremena postojala je svojevrsna zamka koja je štipala ptičju nogu - šiljak, ili prstohvat ili prstohvat (odnosno stezaljke, štipaljke, poroci). Takve zamke od rascijepljenog drveta postavljale su se na ptice, velike životinje (lisice, medvjedi), vjeverice i kune. Ruka ili noga neopreznog lovca, nesretnog drvosječe, mogla je pasti u ščapu (ili prstohvat), poput zamke. To je iznjedrilo izreku. "Ući u shchap - u stisci, u shemi, u nevolji", - pročitajte u rječniku V. I. Dahla. Dakle, još jedna početna verzija izreke: Dobio sam poput pilića u stisci (u stisci), što je dalo zvuk i semantičko igranje riječi shchap - pinch - shchi.
V. I. Dal u svom rječniku daje žestinu i maltretiranje - za ime pohabanog mjesta, iver na drvetu, kao i posebno žestinu i žestinu (umanjeno za to - nasilnik) - za označavanje udice, hvatača, zastruge.Tu je i poslovični izraz: "Nema zakačenja, zastoja, sve je glatko"... Štoviše, drevna razlika između riječi nasilnik (iver u drvetu) i spona (sastruga, udlaga pri obradi ploče) omogućuje vam prodor u izvorno značenje izreke. Ne radi se o izbočenim čvorovima i iverjima, već o kukama koje su ostale nakon obrade i o čvorovima na ploči, koje je uvijek vrlo teško poravnati. Nema čvora, nema spone - to znači da je sve čisto obrađeno i prvoklasni materijal (bez čvorova) doveden je do zrcalnog sjaja. Stoga figurativna upotreba izreke nije jednostavna usporedba, nije kvaliteta materijala, već dobar posao, briljantna izvedba nekog posla ili zadatka. Tako treba shvatiti izraz bez problema, bez problema. I ovo je još jedan primjer žive slike poslovice i izreke, duboke mudrosti i točnosti značenja sadržanog u njima. L. Skvortsov Slične publikacijeČitaj SADSvi receptiČitaj SAD |
Pokušaji "Popraviti" jedna ili druga poslovica i izreka, da bi se razjasnilo i razjasnilo njeno značenje susreću se prilično često. To je zbog drevnosti mnogih poslovica i izreka, djelomičnog ili potpunog zaborava na njihovo doslovno značenje, polisemije, koja im ponekad omogućuje tumačenje na različite načine.
Predlažući da se spona zamijeni sponom, mnogi ih smatraju riječima različitih korijena i značenja. U stvarnosti to nije potpuno točno. U izmjeni samoglasnika e-i-o - "Nula zvuka" odražavaju se fonetski odnosi duboke antike. Jasno je, naravno, da se riječi povijesno istog korijena, ukorijenjene u različitim vokalizacijama, mogu vremenom percipirati kao polupovezane, ili čak jednako tuđe, kao što su, na primjer, riječi suza - pobjeći - povući - nasilnik - živahna - glupost (iako svi se vraćaju istom korijenu). Inače, od istog korijena od istog su korijena nastale riječi travnjak (ono što je otkinuto), rupa (ono što je istrgnuto, otkinuti) i cesta (prolaz iskidan kroz šumu). Mnogi govornici obično vezuju riječ selo s riječju stablo podrijetlom. Zapravo, ovdje je isti korijen koji treba trgati. Selo je mjesto šumskog naselja, gdje su drveće potrgano, istrgnuto, doslovno "istrgnuto mjesto, obradivo zemljište". U modernim narodnim dijalektima sačuvana je stara riječ dor - "Djevičansko tlo podignuto, novo" ili "selo" (Lipin Dor, na primjer): nesumnjiva je njegova veza s glagolom rastrgati - istrgnuti.
