Visoko i nisko |
|
Pa ipak, najmodernija funkcionalna stilistika ne može napustiti barem klasičnu podjelu govora na tri spola - visoki, srednji i niski - poznat u drevnoj retorici i za ruski jezik koji je naznačio M.V. Lomonosov. Kakva je priroda ove podjele? Pokušajmo to razumjeti na primjeru jedne od najvažnijih pojava u stilistici - sinonimije. U praksi se problem rječničke sinonimije rješava odabirom željene riječi iz niza sličnih po značenju i održavanjem jednakosti sloga. Najsuptilnije semantičke nijanse mogu se izraziti ideografskim sinonimima, odnosno riječima koje pojam karakteriziraju s različitih strana: šarmantan - dražesan - šarmantan - zadivljujući - očaravajući ... Stilistički se sinonimi razlikuju po boji, što svaka od njih daje izjavi: lice - fizionomija - lice ... Obično se ta svojstva sinonima - za razlikovanje značenja i govora u boji - pojavljuju istovremeno. Kao da su riječi smrt i smrt čisto stilski sinonimi: prvi pripada neutralnom, srednjem stilu, drugi visokom, svečaniji je. Ali NS Leskov u njima pronalazi semantičke razlike: "Njegova se smrt nikako ne bi mogla nazvati smrću: upravo je to bilo spavanje, praćeno vječnim snom pravednika." Prisjetimo se poznatog Čehovljevog "supruga, ili bolje reći supružnika", Fadejeva "ne oči, već oči". Prilika za primjenu ove umjetničke tehnike leži u samom jeziku, jer su jezični znakovi - riječi - za razliku od ostalih znakova, na primjer, matematičkih, opterećeni značenjem većim od simboličke oznake i jednostavne nominacije (imenovanja). Odabir sinonimnih riječi nikada ne postaje isključivo tehnička operacija, jer riječ uvijek ne samo da "oblikuje" iskaz, već oblikuje i njegov sadržaj. Naglasimo da se u tom pogledu umjetnički govor ne razlikuje od bilo kojeg drugog. Ne znači li to da je pojam visokog i niskog uključen u samo značenje riječi? Da, pripisivanje riječi određenom stilu govora nije samo vanjska klasifikacijska značajka. Značenje doista prenosimo uklanjanjem riječi s najviše ili najniže stilske police, vađenjem riječi iz ćelije stilske kutije za slogove u obliku u kojem nam moderna funkcionalna stilistika predstavlja jezik. Ispada da riječ ne sadrži samo pojam predmeta ili pojave stvarnog ili mentalnog svijeta (ima logičan sadržaj), ona prenosi i ono što smo obično skloni nazivati „duhom jezika“. Poput zasebnih kristala, obdarenih svojstvima cjelokupne mase materije, riječi su upile kolektivno jezično iskustvo nacije, zarobile cjelokupnu povijest duhovne i materijalne kulture naroda. U tom smislu treba razumjeti izjave o odražavanju na nacionalnim jezicima nekih posebnih, osebujnih načina društvenog razmišljanja ljudskih kolektiva - nacija. Prije stotinu godina, prepirući se s predstavnicima logičko-gramatičke škole u lingvistici, izvanredni ruski lingvist Aleksandar Afanasjevič Potebnja napisao je: „Logička gramatika ne može shvatiti misao koja čini osnovu suvremene lingvistike i koja se dobiva promatranjem, naime da se jezici međusobno razlikuju ne po jednom zvučnom obliku, već po čitavoj strukturi misli koja je u njima izražena i sav njihov utjecaj na daljnji razvoj naroda.Pojedinačne razlike u jezicima ne mogu se razumjeti logičkom gramatikom, jer logičke kategorije koje on nameće jeziku nemaju nacionalne razlike ". Suvremeni nacionalni jezici, posebno jezici sa stoljetnom književnom tradicijom, bogati su sinonimnim izražajnim sredstvima. Međutim, ti su kritični jezični izvori različito organizirani na različitim jezicima. U francuskom jeziku ideja visokog i niskog utjelovljena je u Ne želeći kratkoćom reference omalovažavati zasluge francuskog i engleskog, zadržimo se detaljnije na načinima izražavanja ideje visokog i niskog u ruskom rječniku.
Fedor Ivanovič Buslaev je to napisao "Najvažnije sredstvo za razlikovanje sinonima je bit proizvodnje riječi i povijest jezika". Na samu pojavu i tijekom mnogih stoljeća na razvoj ruskog književnog jezika utjecao je isključivo staroslavenski (starog bugarski) jezik, srodan njemu podrijetlom. Ovo je jezik najstarijeg slavenskog pisma i kulture. Naslijedio je i bogatstvo bizantske kulture. U našem književnom rječniku staroslavenska baština glavni je izvor visokog. To su knjižne riječi i visoki oblici. U jezičnoj svijesti i obrazovanih i nepismenih ljudi uvijek se protive izgovorenim riječima koje se koriste u svakodnevnom životu. Evo staroslavenske riječi za vrata u Puškinu: "Tvoj štit pred vratima Carigrada"... Uz stihove, ova se riječ koristi samo u nekim izrazima i imenima: neprijatelj mudrosti, kraljevska vrata. Riječ je visoka, nema sumnje. A za ime jednostavnih predmeta, a ne u visokom slogu, koristi se izvorna ruska riječ gate. Ali uistinu: došla je nevolja - otvorite vrata! Dvije su okolnosti - prvo, izvanredna sposobnost slavenskih jezika za proizvodnju riječi, i drugo, velika bliskost staroslavenske i ruske braće-jezika - dovele su do pojave brojnih gnijezda rječnika na ruskom jeziku. Uključivale su riječi koje su se razlikovale u značenju i stilskoj boji, na primjer stare, poput vratara, vratara, vratara, vratara, vratara (nekad isto kao vratar, danas sportaš), ovratnik, vratašca, ovratnik ... Turgenjev ima: “Ovdje je periferija. Kočijaš sjaše s konja, konji frknu .., ovratnik se uz plač otvori. "... oženiti se kombinacije ikone vrata (koja visi u crkvi iznad kraljevskih vrata) i vrata (koja drži vrata). S vremenom se može promijeniti ne samo značenje riječi (logički sadržaj), već i njihovo mjesto, "Težina" u rječniku, stilska obojenost. Ovdje su ruski, dijelom korišteni samo u našim regionalnim dijalektima, glagoli s istim korijenom vrata! Vrata \ okreni, okreni, okreni, okreni, okreni, okreni, okreni ... - niti jedan visoki. I staroslavenski glagoli, potpuno rusificirani, i stoga izgubivši svoju uzvišenost, vratiti se, zavesti. Nekadašnja obojenost staroslavenstva sačuvana je samo u ovom izrazu, upotrijebljenom u visokom slogu: "Zavesti sa puta istine (istine)"... Ovaj je glagol u drugim kontekstima i glagol return u svim, bez iznimke, stilski neutralan. U izvanrednoj sposobnosti ruskog jezika da proizvodi riječi sastavljači ruskih sinonimnih rječnika vide glavnu poteškoću svog rada.Činjenica je da je na ruskom jeziku lako i bez istog korijena oblikovati riječi koje se često podudaraju i vrlo su bliske značenju i stilskoj obojenosti. Na primjer, radnja na glagol stvrdnuti - stvrdnuti se može nazvati otvrdnjavanje, otvrdnjavanje, otvrdnjavanje; od imenice snijeg možete oblikovati pridjeve snijeg i snijeg. U slučajevima kada sam korijen ne predstavlja jedna opcija, već dvije, gnijezdo povezanih riječi može biti vrlo mnogo, a semantički i stilski odnosi prilično su složeni. Nije teško pokazati oštar kontrast između visokog niskog ili visokog i niskog prosjeka u književnim primjerima. Sudeći prema podacima "Rječnik Puškinova jezika", u kojem su sve riječi pjesnika koje su došle do nas (ne samo u umjetničkim djelima, već i u novinarstvu, slovima i svim radovima), A.S. "Priča o svećeniku i njegovom radniku Baldi": Jadni se vrag zavukao pod kobilu, Prisilno Bio sam zauzet ..., i glagol gurati dva puta - ovdje, pa čak i u "Priča o caru Saltanu" (isti niski žanr): Sin je ustao na noge, Naslonio sam glavu na dno, Malo sam se potrudio ... Puško češće, i u djelima različitih žanrova, Puškin koristi sinonime, neutralne u stilskoj boji, za riječi naprezati i naprezati - glagol soj - soj i frazeološke jedinice soj, na primjer: Bilo je to nejasno vrijeme Kad je Rusija mlada U borbama naprežući snagu, Hrabrost s genijem Petra. ("Poltava"). Ustani, Grčko, ustani. Nije ni čudo što sam naprezao snagu Nije ni čudo što je zlostavljanje Olympusa, Pindusa i Termopila šokiralo. ("Ustani, Grčko, ustani ..."). Kao što vidite, u djelima visokog žanra Puškin je koristio frazeološku jedinicu kako bi naprezao snagu. Sada nekoliko zadataka. Kad odabirete riječi iz različitih stupaca, oblikujte sve moguće kombinacije značenja. Ukazati na njihovu stilsku obojenost u govoru: knjižnu, neutralnu, kolokvijalnu, pučki jezik. V. Deryagin. Slične publikacijeČitaj SADSvi receptiČitaj SAD |
Koncept visokog i niskog u jeziku može nam se činiti pomalo zastarjelim. Napokon, praktična stilistika razvila je razgranati sustav funkcionalnih stilova. U njemu je strogo regulirana uporaba različitih govornih sredstava u skladu s okolnostima i svrhom izjave.
