Sjeme i mikroorganizmi |
Poznato je da sadnice kukuruza, krastavaca, paprike, pamuka i drugih biljaka vrlo slabo rastu na + 10 ° C, a mnoge od njih umiru. Prije se vjerovalo da je smrt ovih biljaka posljedica činjenice da na njih negativno utječu niske temperature. Pokazalo se da odumiranje sadnica nije povezano s izravnim utjecajem temperature, već s činjenicom da se na niskim temperaturama u tlu razvijaju gljivice (fusarij, pitij itd.) Koje izlučuju tvari koje štetno djeluju na sadnice. Ako se takvo tlo zagrije i gljivice ubiju, biljke neće umrijeti. Ali ova metoda, naravno, nije primjenjiva u praksi. Stoga su počeli tražiti druge metode borbe protiv patogenih gljivica. Bilo je moguće pronaći mikroorganizme koji lučenjem antibiotika suzbijaju razvoj patogenih gljivica.
U današnje vrijeme poznato je da puno gljivica i bakterija pomaže biljkama. U plodovima i sjemenkama nekih biljaka stalno žive mikroorganizmi koji su biljci potrebni i bez kojih se ne mogu razviti. Ako, primjerice, tri dana zagrijavate plodove ardizije na temperaturi od 40 °, a zatim ih sadite u cvjetne posude, tada nastaju slabe biljke kojima lišće često otpada. Velike, dobre biljke rastu iz nezagrijanog sjemena. Pokazalo se da s takvim temperaturnim učinkom bakterije u plodu umiru. S tim u vezi, sadnice nemaju vitalne tvari i uvelike zaostaju u rastu. Zanimljivo je suživot između orhideja koje daju najljepše cvjetove i gljiva. Kao što znate, orhideje imaju najmanje sjeme ikad poznato. Takvo se sjeme ne može razviti u održivu sadnicu zbog hranjivih sastojaka koji se talože u sjemenu. Daju normalne sadnice samo kada se dodaju hranjivoj podlozi gdje klija sjeme, mineralne soli, šećeri i vitamini. Bez vitamina klijavo sjeme umire. Kada klijaju u prirodnim uvjetima, sjeme orhideje dobiva vitamine zbog gljivice rizoctonia u njihovim tkivima. Sama gljiva hrani se tvarima koje luče presadnice, te stoga ne može rasti izvan biljke domaćina. Mnoge gljive i bakterije u tlo izlučuju stimulante rasta, vitamine; aminokiseline, organske kiseline i drugi spojevi koji se lako apsorbiraju klijavim sjemenkama i korijenskim sustavom biljaka. Neke od tih tvari potiču klijanje sjemena i ubrzavaju rast biljaka. Gornji primjeri pokazuju da djelujući na sjeme fizičkim i kemijskim čimbenicima, osoba može poremetiti mirovanje sjemena i ubrzati njihovo klijanje. K. E. Ovčarov |
Cikla | Korovska trava: skrivene mogućnosti |
---|
Novi recepti