Nedavna iskustva pružaju još jedan razlog zašto je jedenje povrća dobro za vas. Studija objavljena u časopisu Neurology pokazuje da muškarci koji jedu puno povrća imaju 30% manji rizik od kognitivnog pada kasnije u životu.
Istraživači s Harvard School of Public Health. T.Kh. Chanov izazov bio je utvrditi kognitivne zdravstvene učinke dugotrajne konzumacije voća i povrća kasnije u životu. Da zaključimo, pratili su gotovo 28.000 ljudi tijekom dva desetljeća, počevši od dobi kada su u prosjeku imali 51 godinu. Sudionici su svake četiri godine odgovarali na upitnike o konzumaciji voća, povrća i druge hrane.
U prosjeku, kada su imali 73 godine, sudionici su također odgovarali na upitnike koji su im mjerili pamćenje i vještine razmišljanja. To je učinjeno kako bi istraživačima omogućilo procjenu učinka prehrambenih navika u srednjoj dobi na kognitivne funkcije kasnije u životu. Testovi su uključivali pitanja o tome jesu li muškarci imali poteškoće s pamćenjem stvari, slijedom uputa ili praćenjem TV zavjera ili se izgubili na poznatim ulicama.
Istraživači su sudionike grupirali u pet skupina prema potrošnji voća i povrća. Skupina s najviše konzumiranog povrća pojela je gotovo šest porcija dnevno, dok je grupa s najmanje konzumiranih porcija jela oko dvije porcije dnevno. Što se tiče voća, skupina s najvećim unosom pojela je oko tri porcije dnevno, dok je skupina s najmanjim unosom pojela pola porcije dnevno.
Rezultati su pokazali da muškarci koji redovito jedu najviše povrća tijekom dva desetljeća imaju 17% manju vjerojatnost da imaju blaga kognitivna oštećenja i 34% manje šanse za šire kognitivne probleme starije od 70 godina od muškaraca koji su jeli najmanje povrća. Uz to, rezultati Studije vještina pamćenja i razmišljanja pokazali su da je 55 posto sudionika imalo dobre misaone vještine, 38 posto umjerene, a sedam posto loših misaonih i pamtljivih vještina. Sveukupno, samo 6,6% muškaraca s najvećom konzumacijom povrća doživjelo je kognitivni pad, u usporedbi sa 7,9% muškaraca s najmanjom konzumacijom povrća.
S druge strane, čini se da konzumacija voća nije povezana s umjerenim rizikom od kognitivnog pada. Međutim, kod muškaraca koji su pili više svježe cijeđenih sok od naranče, rizik od opsežnih kognitivnih problema bio je niži od rizika kod onih koji su ga malo pili. Međutim, istraživači su upozorili da muškarci ne smiju piti prekomjerne količine soka od naranče jer voćni sok obično sadrži mnogo kalorija koncentriranog voćnog šećera. Najbolje je piti ne više od 100-150 grama dnevno.
Voće i povrće obično sadrže vitamine i hranjive sastojke kao što su antioksidanti, koji mogu pomoći u ublažavanju oksidacijskog stresa u mozgu i održavanju zdravih krvnih žila. Zeleno lisnato povrće poput brokule, kelja i špinata jedno je od najboljih povrća za poboljšanje kognitivnih funkcija i usporavanje kognitivnog pada. Ovo povrće sadrži hranjive sastojke koji stimuliraju mozak poput vitamina K, luteina, folata i beta karotena. Bobice su također korisne za zdravlje mozga. Bogati su prirodnim biljnim pigmentima zvanim flavonoidi, koji su uglavnom odgovorni za njihove zdravstvene dobrobiti.
Mironova A. (na temelju materijala harvard.edu)
|