Statistika pokazuje: samo 17 osoba od 100 obolelih od dizenterije ide liječniku. Ostatak ili samoliječi ili se uopće ne liječi, što znači da od svakih 100 pacijenata 83 postaju opasni izvori infekcije, slobodno raspršujući patogene mikrobe.
Kada takva osoba potpuno nestane svih znakova bolesti, a to se može dogoditi vrlo brzo, postaje praktički zdrava, ali uzročnici dizenterije i dalje se izmetom izlučuju iz crijeva.
Opasnost od takvih "zdravih" zaraznih uzročnika povećava se posebno ako rade u menzama, kafićima, restoranima, u mljekari, jednom riječju, gdje se hrana priprema i prodaje javnosti. U tim slučajevima, najmanje čestice fekalija neopranih ruku nakon korištenja zahoda ulaze u hranu i počinju se u njima množiti. Što se više dizenterijskih mikroba nakuplja u hrani, a to se događa ako se hrana dugo drži na toplom, to je bolest sve teža.
Izvor širenja zaraze hranom može biti nosač bakterija, ne samo da radi u ugostiteljskom poduzeću, već i domaćica koja priprema hranu za obitelj, liječi goste, kao i domaćica koja ima kravu. Ako ju je pomuzla bez pranja ruku, uzročnici dizenterije ući će u mlijeko, a s njim i svima onima koji će ga piti nekuhano.
Postoje i drugi načini širenja dizenterije. Muhe mogu na šapama nositi svoje patogene iz kanalizacije u hranu.
Ako se vrt oplodi izmetom koji se ne neutralizira u kompostu, patogene bakterije prodiru u tlo, a od njega na površinu povrća i bobičastog voća. Stoga je za oplodnju prikladan samo neutralizirani izmet, a voće, povrće i bobičasto voće prije upotrebe moraju se oprati.
Kanalizacija koja sadrži uzročnike dizenterije često završava u rijekama, barama i jezerima. A da biste se zaštitili od infekcije, trebate prokuhati vodu za piće uzetu iz otvorenog rezervoara.
Pa ipak, glavna prepreka širenju dizenterije je poštivanje osnovnih higijenskih pravila. Operite ruke temeljito vodom i sapunom nakon zahoda, prije jela, prije pripreme hrane. Nije ni čudo što se naziva dizenterija "Bolest prljavih ruku".
Vrtni kalendar
|