Crni ribiz |
|
Kultura ribiza je jednostavna i dostupna svima. Ribiz se lako razmnožava; najlakši je način razmnožavanja drvenastim reznicama. Jednogodišnji jaki izbojci dugi 20-25 centimetara izrezuju se na reznice iz produktivnih zdravih grmova. Izbojci se mogu rezati u jesen nakon otpada lišća, zimi za vrijeme otapanja i u rano proljeće, dok pupovi još nisu počeli rasti. Izrezani izdanci spremaju se u podrum, zabadaju donjim krajevima u mokri riječni pijesak ili zakopavaju u snijeg negdje na sjevernoj strani, gdje se snijeg dugo ne topi.
Nakon sadnje, reznice se dobro zalijevaju i tlo između njih zasjeni, prekrivajući ga slojem humusa od 2-3 centimetra kako bi se zaštitio od jake vrućine, spriječilo isušivanje i spriječilo stvaranje kore. Ako nema humusa, tada ga možete zasjeniti tresetom, kompostom, slamom, lišćem, piljevinom ili pijeskom.
V. Velikanova |
Kad polarni istraživači odu na zimu ili pomorci na dugo putovanje, sa sobom ponesu pripravke od crnog ribiza. Crni ribiz izvrstan je lijek protiv skorbuta. Nužan je i koristan i za odrasle i za djecu. Bobice crnog ribiza sadrže više vitamina od naranče i limuna. Žele, džem, marmelade kuhaju se od crnog ribiza; ulaze u likere i vina, mogu se sušiti, od njih možete pripremiti sok. Listovi svježeg ribiza stavljaju se u bačve prilikom kiseljenja krastavaca. Listovi i pupoljci koriste se za izradu sladoleda i tinktura. Crni se ribiz koristi i u medicini, posebno su njegovi listovi lijek za reumu.
Što su prije reznice posađene u proljeće, to će više puštati korijenje i više će se grmova iz njih razvijati. Za sadnju reznica odabiru hranjivo tlo, rastresito, dobro oplođeno stajskim gnojem i iskopano u jesen. Prije sadnje zemlja se kopa do dubine lopate i dobro se reže željeznim grabljama.
Dobro očišćenim i izoštrenim klinom napravite rupu i posadite reznice pod kutom od 45 °. Stabljika tone u tlo tri četvrtine duljine, tako da na površini ne ostaje više od jednog ili dva pupa. Nakon što ste posadili stabljiku u rupu, umetnite klin u zemlju, odmaknuvši se 5-8 centimetara, i čvrsto pritisnite tlo uz peteljku. Dobro zasađena stabljika ne izvlači se iz zemlje laganim povlačenjem. Udaljenost između reznica u redu i između redova je 20-25 centimetara. Redovi su poredani tri do četiri zajedno da tvore vrpcu.
Reznice nemaju korijenje i troše dovoljno vode; stoga u prvom vremenu nakon sadnje glavnu pozornost treba obratiti na održavanje vlage u tlu. Kako bi zrak potreban za stvaranje korijena prodirao u tlo, potrebno je strogo nadzirati da li je zemlja labava, kako bi se spriječilo stvaranje kore.
Nakon ukorjenjivanja reznica, biljka počinje primati hranjive sastojke iz tla. Ako tlo nije dovoljno hranjivo, tada se od kraja lipnja vrši gnojidba tekućim stajskim gnojem. Stara kanta ili bačva napuni se do jedne petine kravljim izmetom, bez slame, dolije se vodom i promiješa. Tako se gnoj svakodnevno miješa i za deset do dvanaest dana gnojnica će biti gotova. Za zalijevanje uzmite četvrtinu kaše za tri četvrtine kante. Nakon zalijevanja, gnojnica se prelije vodom kako bi se gnojnica isprala s lišća i izbojaka.
Kada zalijevate vodom, pripazite da je tlo vlažno barem 10-15 centimetara. Kada se voda dobro upije, tlo se olabavi. Nekoliko puta ljeti moramo iskoreniti korov koji raste između reznica.
Za razmnožavanje trebali biste uzimati samo reznice dobrih, uzgajanih sorti.Najbolje sorte crnog ribiza koje imamo: "boskopski div", "crno grožđe", "plodna lija", "napuljska", "golijat", "krunidba", "kent" i "lakston".
| Obrada tla za poljoprivrednu uporabu | Žutika |
|---|
Novi recepti
